MANILA, FILÍPINA (13 Jullu 2020) — Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ho Governu Timor-Leste ohin loron asina akordu subvensaun ho montante millaun $3 atu apoia uma-kain agrikultór kafé sira hamutuk 2,000 kona-ba prátika agrikultura ne’ebé di’ak no asesu ba finansas, no mós atu hasa’e liután kualidade kafé no ligasaun merkadu, no hadi’a moris iha area rural sira depoisde pandemia moras virus Corona (COVID-19).
“Dezenvolvimentu setór kafé iha Timor-Leste nu’udar prioridade nasionál ida, tanba bele oferese dalan di’ak ida atu hamenus ki’ak no dezigualdade, hadi’a seguransa ai-han, no haburas Timor-Leste nia ekonomia naun-petrolífera,” hatutan ADB nia Espesialista Senior ba Rekursu Naturál no Agrikultura ba Sudeste Aziátiku, Sra. Stefania Dina. “Projetu ne’e mós sei hasa’e liután kualidade kafé no asesu ba merkadu. Projetu ne’e mós sei apoia nasaun nia rekuperasaun ekonómika depoisde COVID-19 liu husi tulun atu hadi’a moris iha area rural sira no promove dezenvolvimentu setór privadu.”
Akordu ne’e asina husi Ministru Finansas, Fernando Hanjam no Diretor ADB ba Timor Leste, Sunil Mitra. Ministru Agrikultura no Peskas, Pedro dos Reis, Vice Ministra Finansas, Sara Lobo Brites, Embaixador Japão ba Timor-Leste, Kinefuchi Masami no ofisiais governante seluk partisipa mos iha seremonia asina akordu ida ne’e.
Kafé nu’udar Timor-Leste nia produtu esportasaun naun-petrolífera ne’ebé boot liu. Kuaze uma-kain 37.5% resin mak kuda kafé, metade husi sira mak depende liu ba rendimentu husi kafé. Maski nune’e, setór ne’e nia operasaun sei dook tebes husi ninia poténsia ba tempu naruk nian tanba produsaun ne’ebé ki’ik no la estavel, kualidade produtu la konsistente, no jestaun setór nian ne’ebé sei fraku. Ninia konsekuénsia mak, uma-kain sira barak ne’ebé prodús kafé sei moris nafatin iha ki’ak nia-laran.
Projetu Hadi’a Kafé no Agro-floresta, ne’ebé finansia husi Fundus Japaun ba Redusaun Pobreza, foka liu ba munisípiu sira ne’ebé prodús kafé mak hanesan Aileu, Ainaro, Bobonaro, Ermera, Liquica, no Manufahi. Ninia intensaun mak atu halo produsaun dobru ba nasaun nia kafé no agro-floresta, no buka dalan atu alkansa aumentu rendimentu esportasaun kafé to’o 270% iha tinan 2030. Projetu ne’e mós sei tulun governu atu hametin jestaun informasaun, koordenasaun, no fahe koñesimentu.
Projetu ne’e sei fasilita implementasaun Planu Dezenvolvimentu Setór Kafé ba tinan 11 nian, ne’ebé hetan aprovasaun husi governu iha 2019 ho apoiu husi ADB no institutu mundiál ida ne’ebé hanaran Coffee Quality Institute. Iha planu ne’e nia-laran, governu sei investe millaun $38 ba area prinsipál 6: peskiza no dezenvolvimentu; produsaun no produtividade; kualidade no valór adisaun nian; asesu ba merkadu; konsumu doméstiku no turizmu; no jestaun koordenasaun setór kafé nian.
Projetu ne’e bazeia ba ADB nia serbisu anteriór iha setór kafé, inklui subsídiu ho montante millaun $1 ne’ebé aprova iha 2018 hodi fó tulun ba agrikultór kafé ho eskalaun ki’ik sira iha Timor-Leste atu hadi’a sira-nia produtividade no kualidade hodi bele hatán ba padraun sertifikasaun internasionál nian.
ADB iha komitmentu atu alkansa moris ne’ebé prósperu, inkluzivu, reziliente, no sustentavel iha Ázia no Pasífiku, no iha tempu hanesan sustenta mós ninia esforsu atu halakon ki’ak ne’ebé estremu. ADB estabelese iha 1966, ho nasaun membru hamutuk 68—no nasaun 49 mak husi rejiaun ida ne’e.