MANILA, FILIPINAS (2 MAIU 2012) - Prezidente Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu (ADB) Haruhiko Kuroda no Ministra das Finanças Timor-Leste Emília Pires asina tiha empréstimu dala uluk país ne'e nian ho emprestador multilateral atu finansia Projetu Modernizasaun Rede Estradas, ne'ebe sei reabilita seksaun estradas husi Dili ba Liquiça no Tibar ba Gleno.
"Asinatura empréstimu dala uluk Timor-Leste nian ne'e hatudu progresu bot ne'ebe país ne'e halo ona desde ni-nia independénsia tinan sanulu liu ba," Sr. Kuroda dehan. "Hau hakarak felisita Timor-Leste ba ni-nia realizasaun sira ne'e, no hein ho expetativa ba ita-nia kolaborasaun kontínua iha loron aban-bainrua."
Estradas kilómetru ruanulu-resin-sia ne'ebe liga Dili ba Liquiçá no estradas 32km husi Tibar ba Gleno mak lurón rua ne'ebe rame liu iha país ne'e, mak liga Dili ba Indonezia, no ba área plantasaun kafé Ermera nian. Konstrusaun sei lao iha fin-du-anu, hodi kria empregu no hatún kustu transporte nian ba ema no sasán.
Empréstimu ho valor $40 milloens ne'e sei prepara mos dezeñu detalladu ba modernizasaun estrada Manatuto ba Natarbora, atu fornese ligasaun estrada ida ne'ebe bele konfia entre parte norte no sul país ne'e nian.
Projetu Modernizasaun Rede Estradas ne'e sei komplementa projetu ida ne'ebe orasne'e lao hela ne'ebe subvensaun ADB nian ida mak selu no moderniza ona estradas 66 km husi Liquica ba Batugade, iha fronteira ho Indonesia. Projetu ne'ebe sei lao hela ne'e mos reabilita estradas 42 km tan husi Batugade ba sentru rejional Maliana.
Bainhira projetu rua ne'e ramata, sei iha estrada modernizadu ida, ho luan metro nen husi kapital Dili ba fronteira. Finalizasaun projetu rua ne'e sei marka mos modernizasaun estrada dala uluk bot liu ne'ebe Timor-Leste halo ona desde independénsia.
Konsellu Administrasaun Fundu Infraestrutura mak ajénsia implementador ba projetu foun ne'e, ne'ebe previstu ona atu ramata iha Dezembru 2015. ADB finansia daudaun $40 milloens husi kustu total projetu nian, no Governu Timor-Leste kontribui ho $13 milloens. Empréstimu ne'ebe ohin asina kompostu ho $9 milloens husi Fundu Dezenvolvimentu Azia no $31 milloens husi rekursus capital ordináriu ADB nian.
Desde operasoens ADB nian hahú iha Timor-Leste iha 1999, ADB fo ona subvensaun projetu ADF nen ho valor $88 milloens, subvensaun projetu nen husi Fundu Fidusiáriu ba Timor-Leste ho montante total $53 milloens, no projetu asisténsia téknika 37 ho valor liu $32 milloens.
ADB, bazeadu iha Manila, dedika'an atu hakuran kiak iha Azia no Pasífiku liu husi kresimentu ekonómiku inkluzivu, kresimentu sustentável iha termus meiu ambiente no integrasaun rejional. ADB ne'ebe hari'i iha 1966, pretense ba membrus 67 - 48 husi rejiaun. Iha 2011, aprovasaun sira ADB nian inklui ko-finansiamentu hamutuk hotu $21.7 billoens.